Andreas Almgren tokom trke

iz sveta trcanja

Andreas Almgren – struktura i treshold ruše evropske rekorde

2 min čitanja

16. januar 2026.

Andreas Almgren danas važi za jednog od najpreciznijih i najdisciplinovanijih dugoprugaša u Evropi. Njegovi rezultati nisu proizvod slučajnosti ili jednog dobrog ciklusa forme, već sistema koji se godinama gradio kroz strukturu, strpljenje i kontrolu svakog detalja treninga.

Iza svakog njegovog nastupa stoji jasno definisan plan, bez improvizacije, bez „ganjanja forme“, ali sa potpunim razumevanjem sopstvenih granica.


Periodizacija kao temelj treninga

Osnova Almgrenovog pristupa je periodizacija. Umesto čestih promena i stalnog forsiranja intenziteta, Andreas gradi trening u stabilnim blokovima koji najčešće traju oko šest nedelja.

Tokom tog perioda zadržava sličan obim i strukturu, a tek nakon toga prelazi u kraću fazu pripreme za trku.

„Ne mislim da trening treba da bude potpuno statičan, ali kada uđeš u određeni period, moraš biti dosledan.“

Ovakav pristup omogućava telu da se adaptira bez naglih skokova u opterećenju, smanjuje rizik od povreda i donosi dugoročan napredak.


Threshold trening kao ključ uspeha

Threshold trening je centralni deo Almgrenove filozofije. Umesto povremenih ekstremno teških treninga, on se oslanja na čestu, ali precizno kontrolisanu stimulaciju.

Tokom threshold sesija prati četiri glavna parametra:

  • - tempo
  • - laktat
  • - srčanu frekvenciju
  • - subjektivni osećaj napora

Njegov prag se najčešće kreće u rasponu od 167 do 178 bpm, gde je sposoban da trči i do 2:40/km, ali bez ulaska u zonu prevelikog zamora.

„Nije dovoljno samo reći ‘trči treshold’. Moraš znati kako taj trening treba da izgleda i kako treba da se oseća.“

Upravo zbog toga dugoročno prikupljanje podataka ima ogromnu ulogu u njegovom razvoju.


Ključni treninzi pred trku

Kako se približava takmičenje, Almgren ubacuje nekoliko specifičnih treninga koji služe kao provera forme.

3 × 3 km – sharpening trening

Na kraju nedelje od oko 170 km, Andreas je radio 3 × 3 km sa 3 minuta pauze, u sledećim vremenima:

  • 8:00
  • 7:52
  • 7:43

Za njega je to bio jasan znak da se forma nalazi tamo gde treba.

10 × 1 km – provera spremnosti

Jedan od poslednjih treninga pred trku bio je:

  • 10 × 1 km
  • pauza: 1 minut
  • prosečan tempo: 2:34/km
  • prosečan puls: 162 bpm

Ovakav trening pokazuje da li telo može da drži trkački tempo i pod umorom – bez gubljenja kontrole.


Evropski rekord u Valensiji

U Valensiji je sve došlo na svoje mesto. Almgren je istrčao 26:45 i oborio sopstveni evropski rekord na 10 km.

Njegovi prolazi kroz prvih 8 kilometara bili su izuzetno ujednačeni, sa odstupanjima manjim od 5 sekundi, kadenca stabilna oko 186, a puls kontrolisan u srednjim 170-im.

Tek u poslednja 2 kilometra dozvolio je sebi da pojača ritam – jer je znao da telo može da izdrži.


Kontrola pre brzine

Almgrenov primer pokazuje da vrhunski rezultati ne dolaze iz haosa, već iz razumevanja procesa. Kontrola intenziteta, ponavljanje kvalitetnih treninga i analiza podataka omogućavaju mu da na start stane siguran u ono što je radio nedeljama unazad.

Najbolji sportisti ostaju učenici svog sporta. Oni koji znaju da slušaju podatke, ali i sopstveno telo, dugoročno prave razliku.

Andreas Almgren je savršen primer toga.