
iz sveta trcanja
Emil Zatopek – Čovek koji je promenio način na koji trčimo
2 min čitanja
02. januar 2026.
Postoje trkači koji pobeđuju rivale.
A postoje i oni koji pobeđuju vreme, granice i logiku svog doba.
Emil Zatopek je bio upravo takav.
Rođen 1922. godine u tadašnjoj Čehoslovačkoj, Zatopek nikada nije planirao da postane legenda. Njegov ulazak u atletiku bio je gotovo slučajan – radio je u fabrici obuće, gde su radnici jednom godišnje „dobrovoljno“ učestvovali u trci. Gurnut na start, bez velikih očekivanja, završio je kao drugi. Taj trenutak promenio je sve.
Trening koji niko nije razumeo
Zatopek nije imao trenera, plan, ni savremenu nauku iza sebe. Imao je samo opsesiju radom.
Sam je osmislio sistem treninga zasnovan na ponavljanjima, kratkim deonicama i ogromnom volumenu – ono što danas nazivamo intervalima. Trčao je do iscrpljenja, često u vojničkim čizmama, po snegu i blatu.
Mnogi su smatrali da trenira pogrešno.
Istorija je pokazala da je bio ispred svog vremena.
Ako želiš da osvojiš nešto, trči 100 metara. Ako želiš da doživiš nešto, trči maraton - Emil Zatopek
Olimpijade koje su ušle u legendu
Svetskoj javnosti postao je poznat nakon Evropskog prvenstva 1946. godine, ali pravi šok usledio je na Olimpijskim igrama u Londonu 1948. Tamo je osvojio zlato na 10.000 metara uz novi olimpijski rekord, i srebro na 5.000 metara.
Ipak, ono što je uradio u Helsinkiju 1952. godine i danas deluje nestvarno.
U razmaku od nekoliko dana, Emil Zatopek:
- osvaja zlato na 10.000 metara (svetski rekord),
- osvaja zlato na 5.000 metara (svetski rekord),
- i zatim — u svom prvom maratonu u životu — osvaja još jedno zlato, uz olimpijski rekord.
Tri zlatne medalje na istim Igrama.
Tri discipline koje danas gotovo niko ne kombinuje.
Taj podvig nije ponovljen decenijama.
Ljubav, poštovanje i sportski duh
Te iste Olimpijade bile su posebne i iz ličnih razloga — njegova supruga, Dana Zatopkova, osvojila je zlato u bacanju koplja. Njih dvoje su zajedno stajali na vrhu sveta, simbol jedne epohe sporta.
Na Igrama u Melburnu 1956. godine, godine i povrede su učinile svoje. Završio je tek šesti, dok je pobedu odneo njegov dugogodišnji rival Alain Mimoun. Zatopek mu je, sa staze, skinuo kapu u znak poštovanja — gest koji je ostao zapamćen kao jedan od najlepših trenutaka fer-pleja u atletici.
Nasleđe koje traje
Emil Zatopek se oprostio od atletike 1958. godine, ostavivši iza sebe:
- 4 olimpijska zlata
- 18 svetskih rekorda u čak 9 disciplina
- nadimak koji ga savršeno opisuje — „ljudska lokomotiva“
Godine 1997. proglašen je za Najboljeg atletičara XX veka. Preminuo je 2000. godine u Pragu, ali njegova filozofija rada i danas živi u svakom ozbiljnom trkačkom planu.
Jer Zatopek nas nije naučio samo kako se pobeđuje.
Naučio nas je da se granice pomeraju – korak po korak, interval po interval.